Poslovne vijesti - Bosna i Hercegovina

Bh. drvna industrija treba nova tržišta

Međutim, izazovi koji su pogodili bh. privredu u prošloj godini nisu zaobišli ni drvni sektor, što se vidi u postignutim rezultatima.

Manja potražnja

Tako je vrijednost izvoza drvne industrije u prvih devet mjeseci 2024. iznosila 1.233.177.564 KM, što je za 8,4 posto manje od izvoza za isti period u 2023, kada je iznosila 1.345.955.313 KM, navedeno je u analizi Vanjskotrgovinske komore BiH, urađenoj krajem protekle godine.

Istovremeno, vrijednost uvoza drvne industrije u prvih devet mjeseci 2024. iznosila je 407.688.862 KM, što je za 8,1 posto manje od uvoza za isti period u 2023, kada je vrijednost uvoza iznosila 443.688.862 KM.

Ukupan promet vanjskotrgovinske razmjene drvne industrije u prvih devet mjeseci 2024. iznosio je 1.640.866.862 KM. U prvih devet mjeseci 2024, u odnosu na isti period 2023. godine, evidentan je pad izvoza svih grupa, izuzev neobrađenog drveta koje je u porastu i količinski (124 posto) i vrijednosno (118 posto).

- Razlog ovome je zasigurno obustava suspenzije izvoza šumskih drvnih sortimenata iz BiH. Pad izvoza zabilježili su ostali proizvodi šumarstva, namještaj, montažne kuće, građevinska stolarija, parketi. Namještaj je u ukupnom izvozu učestvovao sa 42 posto i iznosio je 520 miliona KM, što je manje za devet posto u odnosu na prvih devet mjeseci 2023, kada je izvoz iznosio 570 miliona KM. Indicije su da su ovi padovi kratkoročnog efekta uzrokovani trenutno smanjenom potražnjom na inostranom tržištu, kažu u VTKBiH.

Što se tiče uvoza u prvih devet mjeseci 2024, gotovo sve grupe proizvoda ostvarile su pad uvoza.

- Kompanije ulažu velike napore kako bi održale proizvodnju, sačuvale zaposlene i ostvarile dobre izvozne rezultate uprkos novonastaloj ekonomskoj krizi. Zbog značajnog porasta cijena repromaterijala, kompanije su morale, a i u narednom periodu će morati, usklađivati prodajne cijene gotovih proizvoda, ali vodeći računa da budu konkurentne. Usljed poremećaja njemačkog tržišta, kao glavnog izvoznog tržišta za bh. kompanije, i usljed sve većeg pada narudžbi, treba razmišljati o otvaranje novih tržišta, kako u EU tako i u drugim zemljama koje nisu članice Unije, stoji u analizi VTKBiH.

Mjere

Istakli su da proizvođači u Bosni i Hercegovini trebaju donošenje i primjenu mjera za poticanje izvoza, zadržavanje i razvoj ljudskog potencijala te osiguranje dovoljno sirovina. Također, neophodno je razvijati mrežu promovisanja potencijala BiH s ciljem diverzifikacije tržišta.